Linić objavio nove detalje poreza na nekretnine, zna se i tko će proći najgore
Primjena od 1. travnja
Vlada će danas predstaviti prijedlog zakona poreza na nekretnine, koji će se početi primjenjivati od 1. travnja 2013. godine. Osnovna stopa poreza na nekretnine ostaje 2 posto, kako se i najavljivalo, ali opterećenje za kuće i stanove u kojima se živi ne bi trebalo biti veće nego sada.
Za prostor u kojemu građani stanuju plaćao bi se porez po stopi od 0,07 posto, a ne 0,2 posto kako se prvo spominjalo. Vlast se na to odlučila jer su simulacije pokazale da bi oporezivanje kuća u kojima se živi s 0,2 posto bilo bitno skuplje od komunalne naknade, a Vladi to nije bio cilj.
Ministar Slavko Linić je sa svojim prijedlogom upoznao i članove Vlade, te je odlučio pokrenuti javnu raspravu, koja će trajati četiri mjeseca, s prijedlogom od 0,07 posto. Procjena je da će s tom stopom od kuća u kojima se živi prikupiti oko dvije milijarde kuna poreznog prihoda, piše Večernji list.
Milijardu kuna od poreza na vikendice
Još najmanje milijardu kuna trebao bi donijeti porez na vikendice, drugi, treći i svaki daljnji stan i građevinsko zemljište. Istovremeno s uvođenjem poreza na nekretnine ukinula bi se komunalna naknada koju autonomno naplaćuju lokalne jedinice. Da ne bi došlo do zastoja u dotoku novca, sadašnja će se komunalna naknada voditi kao akontacija poreza, a do kraja 2013. godine svi će vlasnici nekretnina dobiti godišnje rješenje s konačnim obračunom poreza.
Stopa od 0,07 posto uglavnom bi trebala zadržati isto opterećenje na kuće i stanove za život, ali teško je reći hoće li to biti tako sve dok se ne vidi kako će se određivati vrijednost nekretnina.
Na procjeni vrijednosti nekretnina cijelu iduću godinu radit će Porezna uprava sa stručnim odjelima gradova i općina. Osnovica za procjenu trebala bi biti tržišna vrijednost nekretnine.
Porez će plaćati i stranci
Svaka druga i daljnja nekretnina u vlasništvu građana oporezivala bi se s 0,4 posto tržišne vrijednosti ako je u najmu, a dva posto ako se ne koristi. Vikendice bi se, primjerice, oporezivale s dva posto, a kako hrvatski građani posjeduju oko 180 tisuća vikendica, najveći bi se porezni pritisak prebacio na njih i one koji imaju više stanova u vlasništvu.
Porez će plaćati i strani vlasnici nekretnina, a država će do njih dolaziti putem OIB-a.
