Pravo korištenja svih čestica zemlje oko kuće
Moj je djed 1969. kupio dio obiteljske kuće i uknjižio se kao vlasnik na tim dijelovima. Kako se u to vrijeme zemlja nije mogla prodavati/kupovati, u kupoprodajnom ugovoru (imam original) stoji da on "prima i kupuje pravo korištenja svih čestica zemlje oko kuće" recipročno vlasništvu kuće koje je stekao ugovorom. Međutim, to pravo korištenja nije nigdje zabilježeno (moj djed se na to žalio, to je zabilježeno, ali već u sljedećoj stavci na povijesnom izvatku, ta se zabilježba briše). 1999. pravo korištenja tih dijelova zemlje se, temeljem rješenja o nasljeđivanju, prenosi na nećake osobe s kojom je moj djed sklopio navedeni kupoprodajni ugovor, a 2003. to pravo korištenja postaje pravo vlasništva. Ti nećaci su nama jasno dali do znanja da će nam prepisati vlasništvo ukoliko im platimo određenu svotu novca, a ukoliko se odlučimo tužiti ih na osnovu ugovora, da će nam cijeli proces odugovlačiti u nedogled. Ne znam da li igra kakvu ulogu, ali mi tu zemlju nesmetano koristimo od '69. g., a spomenuti nećaci su potomci bračnog partnera osobe s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor (dakle, nisu u krvnom srodstvu sa osobom s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor). 2. Drugi dio problema je u dijelu zemlje i kuće koji je bio konfisciran prvobitnom vlasniku 1946. g., a moj djed je postao vlasnik kuće 1963. g. sklapanjem Ugovora o zamjeni nekretnina s Općinom. Po tom Ugovoru se uknjižio na pripadajući dio kuće, ali je zemlja bila i do danas ostala društveno vlasništvo tj. općenarodna imovina. Ima temelja za krenuti u proces proglašavanja zemlje oko kuće "zemljom za redovitu uporabu zgrade", te se na taj način uknjižiti kao vlasnik zemlje u jednakom dijelu vlasništva kuće? Ako ne, onda kojim putem krenuti u rješavanje ove situacije?
Vezano za prvi dio Vašeg pitanja, u slučaju da Vi više od dvadeset godina posjedujete predmetno zemljište i to kao zakoniti, istiniti i pošteni posjednici, ovlašteni ste podići tužbu za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti. Posebno ističemo kako se taj rok od dvadeset godina računa tek od 1991.g. i to iz razloga što je riječ o nekretnini koja je do 1991.g. bila u društvenom vlasništvu, što znači da takvu tužbu možete podići tek 2011.g. Tuženi u takvoj parnici će biti osobe koje su upisane kao vlasnici u zemljišnim knjigama. Također, drugi put za stjecanje prava vlasništva jest da pokrenete zk ispravni postupak i u njemu dokazujete da predmetno zemljište nije trebalo niti ući u ostavinu iza osobe od koje je Vaš djed kupio zemljište, a obzirom da je isto bilo izvanknjižno vlasništva Vašeg djeda. U svakom slučaju, savjetujemo Vam da prikupite što više svjedoka koji će potvrditi da ste Vi u posjedu od 1969.g., kada je Vaš djed kupio predmetno zemljište te da se radi pokretanja takvog postupka svakako obratite ovlaštenoj osobi. Vezano za drugo pitanje, pretpostavljamo da je u zk ulošku kuća upisana kao zk tijelo I, a zemljište na kojem je izgrađena kao zk tijelo II (kao općenarodna imovina). Obzirom da je riječ o građevinskom zemljištu, vlasnik toga zemljišta je sada jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ako se nekretnina nalazi na području Grada Zagreba. Vi možete u jedinici lokalne uprave nabaviti uvjerenje da zemljište služi redovitoj uporabi zgrade. Napominjemo da će Vam takvo uvjerenje izdati samo ukoliko za kuću imate građevinsku dozvolu, ili ako je kuća sagrađena prije veljače 1968.g. i nakon te godine ništa nije bilo nadograđivano. Na temelju takvog uvjerenja, možete pokušati pregovarati s jedinicom lokalne samouprave da Vam prepusti to zemljište. Nadalje, u slučaju da Vam jedinica lokalne samouprave ne prepusti izvansudskim putem to zemljište, možete podići tužbu za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti kako je gore navedeno, dakle 2011.g. a tuženi će u ovom slučaju biti jedinica lokalne samouprave. Posebno napominjemo kako je potrebno da se kao tužitelji (i u pregovorima) uključe svi suvlasnici kuće, te traže stjecanje prava vlasništva nad zemljištem u omjerima u kojima su isti vlasnici kuće.
