Plaćanje poreza i bivši supružnici

Plaćanje poreza i bivši supružnici

Poslije 15-tak godina braka, imitacije života i bez djece, došli smo do zaključka da dalje ne ide. Razveli smo se, a trebalo je podjeliti i "bračnu stečevinu", tj kuću koju sam ja, u vrijeme braka, naslijedio od svojih roditelja. U vrijeme braka smo i adaptirali spomenutu kuću kreditom kojeg sam ja dobio a i otplatio najvećim dijelom u drugom braku, te novcem koji je dobiven prodajom također naslijeđenih nekretnina. Sud je po procjeni građevinskog vještaka njoj dodjelio 1/5 spomenute kuće što je ona i upisala na sebe. Tu nije ništa sporno. Poslije nekog vremena, kad je vidjela da praktično od te 1/5 nema koristi predložila je da ju isplatim, to jest da kupim taj dio od nje. Pristao sam, i po dogovoru preko odvjetnika, isplatio sam joj 10.000 E, protuvrijednost u kunama. Na temelju ugovora, dio kuće, 1/5 upisao u ZK na sebe, tako da sam sada vlasnik 1/1. Prijavio sam Poreznom uredu, te dobio Rješenje da moram platiti porez od 5% kako je to uobičajeno. Smatram da ja ne trebam platiti porez jer "Zakon o porezu na promet nekretnina" NN 26/00 koji se primjenjuje od 26.veljače 2011. u čl. 13 stav 3. kaže da ne plaćaju porez: " - bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka". U usmenom kontaktu s službenicom na Poreznoj upravi, koja je rješavala moju prijavu, rečeno mi je da je oslobađanje od poreza već konzumirano prilikom upisa 1/5 kuće na moju bivšu suprugu, te da smo sada dvije (tuđe) osobe. Zakon ne precizira ni prvi, ni drugi ni "n"-ti puta, nego "bivši supružnici su oslobođeni plaćanja poreza".

Bračna stečevina je imovina koju bračni drugovi steknu radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te se smatra da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine (ako nije drukčije ugovoreno). Dakle, ako je kuća izgrađena za vrijeme trajanja braka, smatrala bi se bračnom stečevinom. Međutim, kako je jedan od supružnika naslijedio zemljište od svojih roditelja, to se smatra njegovom vlastitom imovinom, pa bi trebalo utvrditi posebno vrijednost zemljišta i vrijednost kuće (zemljišta s kućom), pa onda utvrditi suvlasnički omjer drugog supružnika u razmjeru, imajući u vidu koliko se vrijednost zemljišta povećala s kućom (na kraju će supružnici biti suvlasnici nekretnine (zemljišta s kućom) u određenim razmjerima, s time da će suvlasnički udio supružnika koji je naslijedio zemljište od svojih roditelja biti veći od suvlasničkog dijela drugog supružnika). Pri tome napominjem da u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo jedinstvenosti nekretnine (superficies solo cedit), što znači da nekretninu čini zemljište sa svime što je s njim trajno spojeno, pa, dakle, nije moguć poseban pravni režim za zemljište, a poseban za kuću (osim u zakonom propisanim iznimkama, što ovdje nije slučaj).

 

Marko Križanec dipl.iur.

Na Vaša pitanja odgovara: Marko Križanec, dipl. iur. sa iskustvom iz područja nasljednog prava, ostavinskog postupka i zemljišno-knjižnog prava

06.08.2014.
Copyright © 2004 - 2018 | Trader Media East & Oglasnik d.o.o. - Sva prava pridržana