Civilna dioba imovine

Civilna dioba imovine

Nakon smrti roditelja sestra i ja smo zakonski naslijedili kuću od roditelja. Nakon uknjiženja vlasništva u katastru ispostavljeno je da u knjigama postoji uknjižen dio od očevog pradjeda koji je živio oko prije više od 250 godina i o kojemu nema nikakvih podataka u ovoj novoj Hrvatskoj niti u jednoj bivšoj zemlji počevši od AustroUgarske do danas. Pošto nije moguće postići nikakav zajednički dogovor između mene i sestre u pogledu kuće, a osim toga i uknjiženog dijela od šukun pradjeda, na koji način se može provesti civilna dioba imovine? Može li se izbaciti osobu koja je uknjižena u zemljišnu knjigu, i čiji podaci nisu dostupni? Ukoliko se može provesti civilna dioba, što se događa s osobom upisanom u katastru, ili njegovom upisanom dijelu ukoliko se ne može pojaviti ili on ili netko tko bi mu mogao biti u rodu? Pripada li njegov dio nama?

<ul><li>U navedenom je slučaju prije svega potrebno pokrenuti postupak rješavanja dijela kuće koji glasi na očevog pradjeda. Ako ne možete pronaći nikakve dokumente iz kojih bi bilo razvidno da je isti preminuo (smrtni list ili sl.), potrebno je pokrenuti postupak proglašenja nestale osobe. Isti se postupak pokreće podnošenjem prijedloga općinskom sudu na čijem je području nestala osoba imala posljednje prebivalište ili posljednje boravište (ako nije imala prebivalište).</li><li>Nakon proglašenja nestale osobe umrlom, provodi se ostavinski postupak, te se donosi rješenje o nasljeđivanju. Obzirom da su i nasljednici vjerojatno preminuli, postupak će se provesti tako da se imovina prenese izravno na živuće nasljednike, u koje spadate Vi i Vaša sestra, ali i svi drugi potomci poslije očevog pradjeda. Bitno je da se za dio kuće koji je upisan na očevog pradjeda utvrdi tko su vlasnici. </li><li>Ukoliko se utvrdi postojanje drugih nasljednika, sukladno sudskoj praksi, Vi i Vaša sestra možete podnošenjem tužbe radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću, steći pravo vlasništva i nad preostalim dijelom nekretnine, i to ukoliko ste u neprekidnom samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine više od 20 godina.</li><li>Nadalje, a vezano za vaš upit o mogućnosti diobe imovine, kao suvlasnik nekretnine imate zakonsko pravo na razvrgnuće suvlasništva, koje Vam ne zastarijeva, te ga možete zahtijevati u bilo koje doba.</li><li>Ukoliko ne možete sa sestrom, odnosno drugim suvlasnicima, postići dogovor o sporazumnom razvrgnuću suvlasničke zajednice, svoje pravo morati ćete ostvariti u sudskom postupku. Riječ je o izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva, kojeg pokrećete pred nadležnim Općinskim sudom podnošenjem prijedloga. U tom postupku sud će pozvati sve suvlasnike na očitovanje, te pravo nije moguće provesti postupak bez da se pozove sve suvlasnike predmetne nekretnine. Dakle, niti jednog suvlasnika nije moguće "izbaciti". Ukoliko postoje suvlasnici čiji podaci nisu dostupni, sud će im postaviti privremenog zastupnika da štiti njihove interese. Nije moguće da dio u vlasništvu nekog drugog automatski prijeđe na Vas ili Vašu sestru. </li><li>Nadalje, sudsko razvrgnuće može biti geometrijsko (podjela nekretnine između suvlasnika), i tzv. civilno razvrgnuće isplatom, što znači da sud odredi da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Osim toga, ako suvlasnici imaju osobito važan razlog, sud može odrediti da im stvar pripadne u cijelosti, a da oni isplate ostale suvlasnike. Zakon ne navodi koji bi to osobito važni razlozi bili, već se oni utvrđuju u samom postupku, u kojem se proučavaju sve okolnosti.</li><li>Savjetujemo da za pokretanje postupka rješavanja ostavine i poslije razvrgnuća suvlasnika uzmete odvjetnika, obzirom je riječ o složenom prijedlogu kojega vjerojatno nećete moći sami sastaviti.</li></ul>

16.07.2007.
Copyright © 2004 - 2024 | Trader Media East & Oglasnik d.o.o. - Sva prava pridržana