Bračna stečevina i nasljeđivanje

Bračna stečevina i nasljeđivanje

Nakon smrti oca, na kojem se vodilo vlasništvo kuće na moru i stana,održana je ostavinska rasprava. Majka nije postavila zahtjev za izdvajanje bračne stečevine, a napominjem da su i kuću na moru i stan roditelji stekli u braku. Brat je tražio trećinu i jedne i druge nektretnine i po rješenju o nasljeđivanju na ostavinskoj tako je i upisano. Majka nije znala za taj zahtjev. Je li javni bilježnik po službenoj dužnosti trebao majku uputiti na taj Zahtjev? Može li majka sada tražiti dokazivanje bračne stečevine jer brat traži da ga se isplati za njegove trećine?

Prema pravilima o zakonskom nasljeđivanju, Vaš brat je imao potpuno pravo tražiti da mu se u ostavinskom postupku dodijeli 1/3 ostavine. To stoga što prvi nasljedni red čini bračni drug ostavitelja i njegovi potomci koji zajedno nasljeđuju u jednakim dijelovima. U Vašem slučaju, iza pokojnog oca 1/3 ostavine ste naslijedili Vi, 1/3 je naslijedila Vaša majka i 1/3 je naslijedio Vaš brat. Što se tiče bračne stečevine, Vaša je majka trebala postaviti zahtjev za izdvajanje bračne stečevine iz ostavine tijekom ostavinskog postupka. Kako ona to nije tada napravila, sada je rješenje o nasljeđivanju koje ostavinu dijeli na prethodno opisan način, postalo pravomoćno. Kada rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno, to znači da su osobe koje su sudjelovale u ostavinskom postupku, odnosno nasljednici (obzirom se nisu žalile na rješenje o nasljeđivanju) vezani rješenjem i da više nisu u mogućnosti ishoditi ispravljanje tog rješenja, ma koliko ono možda pogrešno bilo. Iako je javni bilježnik općenito dužan tijekom ostavinskog postupka brinuti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana, ne postoji neka zakonska odredba koja bi propisivala posebnu dužnost javnog bilježnika da upozori stranke na mogućnost izdvajanja bračne stečevine iz ostavine. Također se napominje da je Vaša majka, ako je smatrala da ne poznaje dovoljno dobro propise, imala mogućnost angažirati stručnu osobu (odvjetnika) da je savjetuje tijekom postupka. Jedina preostala mogućnost za eventualno ispravljanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju je ponavljanje ostavinskog postupka. Za takvo ponavljanje Zakon o parničnom postupku propisuje posebne razloge koji se moraju ispuniti da bi se ponavljanje uopće dopustilo. Iz danih podataka ne može se sa sigurnošću zaključiti da li u Vašem slučaju postoje relevantni razlozi za ponavljanje postupka. Prema tome, savjetujem Vam da se s kompletnom dokumentacijom obratite odvjetniku koji će procijeniti takvu mogućnost. Ovdje također valja upozoriti na odredbe starog Zakona o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinske odnose bračnih drugova sve do 01. srpnja 1999. godine., kada je počeo važiti novi Obiteljski zakon. Prema odredbama tog zakona određeno je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Dakle, tek od 01. srpnja 1999. g. bračna stečevina se određuje tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine. Slijedom navedenog, u Vašem slučaju postavlja se pitanje koliko su otac, a koliko majka pojedinačno pridonosili u stjecanju zajedničke imovine do 01. srpnja 1999.g., a time i koliko je isplativo prolaziti kroz cijelu proceduru ponavljanja ostavinskog postupka.

09.12.2009.
Copyright © 2004 - 2018 | Trader Media East & Oglasnik d.o.o. - Sva prava pridržana